Intertwining of the Research Decisions and the Theoretical Foundations: Example of a Collective Memories Study

Ovaj rad će na primjeru jednog istraživanja kolektivnih sjećanja prikazati kako je proces donošenja istraživačkih odluka, pristup specifičnom istraživačkom području te operacionalizacija problema kolektivnih sjećanja ovisio o teorijskoj utemeljenosti na tri razine. Prva je razina sociološkog teorijskog pozicioniranja, u ovom slučaju socijalnog konstruktivizma. Ova je pozicija odredila konceptualizaciju kolektivnih sjećanja koja tom fenomenu pristupa „odozdola“, od značenja koja pojedinci pridaju narativima prošlosti. Time se ovo istraživanje razlikuje od dominantnih pristupa u ovom području, prvenstveno semiotičkih (koja naglasak stavljaju na „proizvod“, odnosno opredmećena kolektivna sjećanja) i institucionalnih pristupa (koja prvenstveno proučavaju utjecaje „odozgora“, prije svega političkih elita i medija). Druga je razina istraživačke paradigme, u ovom slučaju pragmatizma, koja je dovela do usmjeravanja prema kvalitativnom pristupu kolektivnim sjećanjima. Treća se razina usredočuje na aktualna teorijska promišljanja kolektivnih sjećanja te na „otkrivanje“ nedostatka u postojećim analizama kojeg upravo kvalitativni pristup „odozdola“ može adresirati. Stoga ću u zaključku ovog rada prikazati kako je kvalitativni pristup kolektivnim sjećanjima pridonio ovom području pružajući jedno novo razumijevanje problema formiranja kolektivnih sjećanja kojeg dominantni semiotički i institucionalni pristupi nisu mogli pružiti.