Iza zastora jugoslovenske federalizacije: Aleksandar Deroko i dijalektika identiteta u arhitekturi srednjovekovne Srbije
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U drugoj polovini XX veka najveća zasluga u istraživanju i popularizaciji arhitekture srednjovekovne Srbije, na osnovama koje je postavio francuski vizantolog Gabrijel Mije, nesumnjivo pripada knjizi Aleksandra Deroka Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji, naučno popularnoj monografiji i univerzitetskom udžbeniku koji je imao tri sukcesivna izdanja (1953, 1962. i 1985). Pažljivije čitanje Derokovog tekstualnog i vizuelnog narativa otkriva ne samo niz modifikacija izvorne mijeovske sheme, već ukazuje i na širi društveni značaj i ideološku instrumentalnost srednjovekovne arhitekture u kontekstu nacionalnog pitanja u socijalističkoj Jugoslaviji. U radu se razmatra Derokov odnos prema pitanjima naciionanog identiteta, etnogeneze i politogeneze u dvostrukom interpretativnom kontekstu humanističkih nauka u socijalističkoj Jugoslaviji i ideologije bratstva i jedinstva. Pri tome teza o instrumentalnosti istorije arhitekture u građenju dijalektičkog odnosa između inklu...zivnog slovenskog i ekskluzivnih partikularnih identiteta jugoslovenskih
naroda u istorijskoj perspektivi predstavlja osnovnu interpretativnu platformu ovog rada.
Кључне речи:
Socialist Yugoslavia / Architecture of Medieval Serbia / Architectural historiography / Aleksandar Deroko / Gabriel Millet / Nationalism / National identity / Ethnogenesis of South SlavsИзвор:
Godišnjak za društvenu istoriju = Annual of Social History, 2018, 25, 2, 63-88Издавач:
- Beograd : Udruženje za društvenu istoriju
- Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet
Финансирање / пројекти:
- Српска уметност 20. века: национално и Европа (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-177013)
Институција/група
Arhitektonski fakultetTY - JOUR AU - Ignjatović, Aleksandar PY - 2018 UR - https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1010 AB - U drugoj polovini XX veka najveća zasluga u istraživanju i popularizaciji arhitekture srednjovekovne Srbije, na osnovama koje je postavio francuski vizantolog Gabrijel Mije, nesumnjivo pripada knjizi Aleksandra Deroka Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji, naučno popularnoj monografiji i univerzitetskom udžbeniku koji je imao tri sukcesivna izdanja (1953, 1962. i 1985). Pažljivije čitanje Derokovog tekstualnog i vizuelnog narativa otkriva ne samo niz modifikacija izvorne mijeovske sheme, već ukazuje i na širi društveni značaj i ideološku instrumentalnost srednjovekovne arhitekture u kontekstu nacionalnog pitanja u socijalističkoj Jugoslaviji. U radu se razmatra Derokov odnos prema pitanjima naciionanog identiteta, etnogeneze i politogeneze u dvostrukom interpretativnom kontekstu humanističkih nauka u socijalističkoj Jugoslaviji i ideologije bratstva i jedinstva. Pri tome teza o instrumentalnosti istorije arhitekture u građenju dijalektičkog odnosa između inkluzivnog slovenskog i ekskluzivnih partikularnih identiteta jugoslovenskih naroda u istorijskoj perspektivi predstavlja osnovnu interpretativnu platformu ovog rada. PB - Beograd : Udruženje za društvenu istoriju PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet T2 - Godišnjak za društvenu istoriju = Annual of Social History T1 - Iza zastora jugoslovenske federalizacije: Aleksandar Deroko i dijalektika identiteta u arhitekturi srednjovekovne Srbije VL - 25 IS - 2 SP - 63 EP - 88 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1010 ER -
@article{ author = "Ignjatović, Aleksandar", year = "2018", abstract = "U drugoj polovini XX veka najveća zasluga u istraživanju i popularizaciji arhitekture srednjovekovne Srbije, na osnovama koje je postavio francuski vizantolog Gabrijel Mije, nesumnjivo pripada knjizi Aleksandra Deroka Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji, naučno popularnoj monografiji i univerzitetskom udžbeniku koji je imao tri sukcesivna izdanja (1953, 1962. i 1985). Pažljivije čitanje Derokovog tekstualnog i vizuelnog narativa otkriva ne samo niz modifikacija izvorne mijeovske sheme, već ukazuje i na širi društveni značaj i ideološku instrumentalnost srednjovekovne arhitekture u kontekstu nacionalnog pitanja u socijalističkoj Jugoslaviji. U radu se razmatra Derokov odnos prema pitanjima naciionanog identiteta, etnogeneze i politogeneze u dvostrukom interpretativnom kontekstu humanističkih nauka u socijalističkoj Jugoslaviji i ideologije bratstva i jedinstva. Pri tome teza o instrumentalnosti istorije arhitekture u građenju dijalektičkog odnosa između inkluzivnog slovenskog i ekskluzivnih partikularnih identiteta jugoslovenskih naroda u istorijskoj perspektivi predstavlja osnovnu interpretativnu platformu ovog rada.", publisher = "Beograd : Udruženje za društvenu istoriju, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet", journal = "Godišnjak za društvenu istoriju = Annual of Social History", title = "Iza zastora jugoslovenske federalizacije: Aleksandar Deroko i dijalektika identiteta u arhitekturi srednjovekovne Srbije", volume = "25", number = "2", pages = "63-88", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1010" }
Ignjatović, A.. (2018). Iza zastora jugoslovenske federalizacije: Aleksandar Deroko i dijalektika identiteta u arhitekturi srednjovekovne Srbije. in Godišnjak za društvenu istoriju = Annual of Social History Beograd : Udruženje za društvenu istoriju., 25(2), 63-88. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1010
Ignjatović A. Iza zastora jugoslovenske federalizacije: Aleksandar Deroko i dijalektika identiteta u arhitekturi srednjovekovne Srbije. in Godišnjak za društvenu istoriju = Annual of Social History. 2018;25(2):63-88. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1010 .
Ignjatović, Aleksandar, "Iza zastora jugoslovenske federalizacije: Aleksandar Deroko i dijalektika identiteta u arhitekturi srednjovekovne Srbije" in Godišnjak za društvenu istoriju = Annual of Social History, 25, no. 2 (2018):63-88, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1010 .