Između Lete i Mnemosine: slučaj jedne (ne)zaboravljene vizantološkinje
Between Leto and Mnemosyne: One (Un)Forgotten Woman Byzantologist
2020
Аутори
Orlov Vilimonović, LarisaОстала ауторства
Stevanović, LadaPrelić, Mladena
Lukić Krstanović, Miroslava
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Vizantologija, kao oblast istraživanja sa dugom tradicijom na Beogradskom univerzitetu, gotovo je uvek u javnosti (ali i u akademskim krugovima) predstavljena posredstvom delatnosti nekolicine naučnika – Dragutina Anastasijevića, Georgija Ostrogorskog, Božidara Ferjančića, Ivana Đurića i Ljubomira Maksimovića. Među istaknutim vizantolozima, ipak, krije se i jedna
izuzetna vizantološkinja-klasičarka, koja je svojim predanim višedecenijskim radom i velikim veštinama, heurističkim talentom i ogromnim poznavanjem grčkog jezika zadužila generacije budućih vizantološkinja i vizantologa, a koja sve više ostaje u senci, bez obzira na svoj naučni opus. Ninoslava Radošević (1943−2007) je bila poznata i u svetskim vizantološkim krugovima, a njen „tihi odlazak“, kako je to opisano u uvodu 45. toma Zbornika radova vizantološkog instituta, ne bi trebalo da bude pretočen i u njen „tihi opstanak“, odnosno siguran zaborav u istoriji srpske vizantologije. Ovo izlaganje će biti posvećeno životu i delu N...inoslave Radošević, sa posebnim naglaskom na rodni aspekat zaborava naučnica u istoriji srpske nauke
Byzantology, as a fi eld of research with a long tradition at the University of
Belgrade, has almost always been presented to the public (but also academically)
through the activities of a several male scholars – Dragutin Anastasijević, Georgije
Ostrogorski, Božidar Ferjančić, Ivan Đurić and Ljubomir Maksimović. One prominent Byzantologist, however, is an exceptional female Byzantine classicist who has
endowed generations of future Byzanthologists with her decades of dedicated work
and great skills, heuristic talent and immense knowledge of Greek, who increasingly
remains in the shadows, regardless of her academic oeuvre. Ninoslava Radošević
(1943−2007) was also a world-renowned Byzantologist, and her “departure in silence”, as described in the introduction of the 45th volume of the journal Zbornik
radova Vizantološkog instituta, should not be translated into her “survival in silence”,
or sure oblivion in the history of Serbian Byzantology. Th is paper is dedicated to
the lif...e and work of Ninoslava Radošević, with particular emphasis on the gender
aspect of the forgetting of scholars in the history of Serbian academia.
Кључне речи:
vizantologija / klasične nauke / naučnice / Ninoslava Radošević (1943−2007) / Byzantology / classical studies / female scholarsИзвор:
Naučnice u društvu, 2020, 409-419Издавач:
- Etnografski institut SANU
Финансирање / пројекти:
- Položaj naučnica u društvu i na tržištu rada u Srbiji - Etnografski institut SANU
Напомена:
- Zbornik radova sa naučne konferencije održane od 11. do 13. februara 2020. u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu. Zbornik predstavlja jedan od rezultata projekta Položaj naučnica u društvu i na tržištu rada u Srbiji Etnografskog instituta SANU. Projekat je podržan u okviru Programa Participacije Uneska 2018–2019.
Институција/група
Istorija / HistoryTY - CHAP AU - Orlov Vilimonović, Larisa PY - 2020 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5257 AB - Vizantologija, kao oblast istraživanja sa dugom tradicijom na Beogradskom univerzitetu, gotovo je uvek u javnosti (ali i u akademskim krugovima) predstavljena posredstvom delatnosti nekolicine naučnika – Dragutina Anastasijevića, Georgija Ostrogorskog, Božidara Ferjančića, Ivana Đurića i Ljubomira Maksimovića. Među istaknutim vizantolozima, ipak, krije se i jedna izuzetna vizantološkinja-klasičarka, koja je svojim predanim višedecenijskim radom i velikim veštinama, heurističkim talentom i ogromnim poznavanjem grčkog jezika zadužila generacije budućih vizantološkinja i vizantologa, a koja sve više ostaje u senci, bez obzira na svoj naučni opus. Ninoslava Radošević (1943−2007) je bila poznata i u svetskim vizantološkim krugovima, a njen „tihi odlazak“, kako je to opisano u uvodu 45. toma Zbornika radova vizantološkog instituta, ne bi trebalo da bude pretočen i u njen „tihi opstanak“, odnosno siguran zaborav u istoriji srpske vizantologije. Ovo izlaganje će biti posvećeno životu i delu Ninoslave Radošević, sa posebnim naglaskom na rodni aspekat zaborava naučnica u istoriji srpske nauke AB - Byzantology, as a fi eld of research with a long tradition at the University of Belgrade, has almost always been presented to the public (but also academically) through the activities of a several male scholars – Dragutin Anastasijević, Georgije Ostrogorski, Božidar Ferjančić, Ivan Đurić and Ljubomir Maksimović. One prominent Byzantologist, however, is an exceptional female Byzantine classicist who has endowed generations of future Byzanthologists with her decades of dedicated work and great skills, heuristic talent and immense knowledge of Greek, who increasingly remains in the shadows, regardless of her academic oeuvre. Ninoslava Radošević (1943−2007) was also a world-renowned Byzantologist, and her “departure in silence”, as described in the introduction of the 45th volume of the journal Zbornik radova Vizantološkog instituta, should not be translated into her “survival in silence”, or sure oblivion in the history of Serbian Byzantology. Th is paper is dedicated to the life and work of Ninoslava Radošević, with particular emphasis on the gender aspect of the forgetting of scholars in the history of Serbian academia. PB - Etnografski institut SANU T2 - Naučnice u društvu T1 - Između Lete i Mnemosine: slučaj jedne (ne)zaboravljene vizantološkinje T1 - Between Leto and Mnemosyne: One (Un)Forgotten Woman Byzantologist EP - 419 SP - 409 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5257 ER -
@inbook{ author = "Orlov Vilimonović, Larisa", year = "2020", abstract = "Vizantologija, kao oblast istraživanja sa dugom tradicijom na Beogradskom univerzitetu, gotovo je uvek u javnosti (ali i u akademskim krugovima) predstavljena posredstvom delatnosti nekolicine naučnika – Dragutina Anastasijevića, Georgija Ostrogorskog, Božidara Ferjančića, Ivana Đurića i Ljubomira Maksimovića. Među istaknutim vizantolozima, ipak, krije se i jedna izuzetna vizantološkinja-klasičarka, koja je svojim predanim višedecenijskim radom i velikim veštinama, heurističkim talentom i ogromnim poznavanjem grčkog jezika zadužila generacije budućih vizantološkinja i vizantologa, a koja sve više ostaje u senci, bez obzira na svoj naučni opus. Ninoslava Radošević (1943−2007) je bila poznata i u svetskim vizantološkim krugovima, a njen „tihi odlazak“, kako je to opisano u uvodu 45. toma Zbornika radova vizantološkog instituta, ne bi trebalo da bude pretočen i u njen „tihi opstanak“, odnosno siguran zaborav u istoriji srpske vizantologije. Ovo izlaganje će biti posvećeno životu i delu Ninoslave Radošević, sa posebnim naglaskom na rodni aspekat zaborava naučnica u istoriji srpske nauke, Byzantology, as a fi eld of research with a long tradition at the University of Belgrade, has almost always been presented to the public (but also academically) through the activities of a several male scholars – Dragutin Anastasijević, Georgije Ostrogorski, Božidar Ferjančić, Ivan Đurić and Ljubomir Maksimović. One prominent Byzantologist, however, is an exceptional female Byzantine classicist who has endowed generations of future Byzanthologists with her decades of dedicated work and great skills, heuristic talent and immense knowledge of Greek, who increasingly remains in the shadows, regardless of her academic oeuvre. Ninoslava Radošević (1943−2007) was also a world-renowned Byzantologist, and her “departure in silence”, as described in the introduction of the 45th volume of the journal Zbornik radova Vizantološkog instituta, should not be translated into her “survival in silence”, or sure oblivion in the history of Serbian Byzantology. Th is paper is dedicated to the life and work of Ninoslava Radošević, with particular emphasis on the gender aspect of the forgetting of scholars in the history of Serbian academia.", publisher = "Etnografski institut SANU", journal = "Naučnice u društvu", booktitle = "Između Lete i Mnemosine: slučaj jedne (ne)zaboravljene vizantološkinje, Between Leto and Mnemosyne: One (Un)Forgotten Woman Byzantologist", pages = "419-409", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5257" }
Orlov Vilimonović, L.. (2020). Između Lete i Mnemosine: slučaj jedne (ne)zaboravljene vizantološkinje. in Naučnice u društvu Etnografski institut SANU., 409-419. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5257
Orlov Vilimonović L. Između Lete i Mnemosine: slučaj jedne (ne)zaboravljene vizantološkinje. in Naučnice u društvu. 2020;:409-419. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5257 .
Orlov Vilimonović, Larisa, "Između Lete i Mnemosine: slučaj jedne (ne)zaboravljene vizantološkinje" in Naučnice u društvu (2020):409-419, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5257 .